gnu

Feldmaršal Walther von Brauchitsch – Hitlerov vrhovni zapovjednik kopnene vojske – 1948.

Autor: dnevno

Zanimljivo je da se Walther von Brauchitsch svojedobno bio vrlo bogato oženio, nasljednicom golemog zemljišnog posjeda koji je pokrivao navodno čak 120,000 hektara.

Na današnji dan 1948. godine umro je Walther von Brauchitsch, jedan od vodećih njemačkih feldmaršala iz razdoblja Drugog svjetskog rata. Držao je na početku tog rata funkciju vrhovnog zapovjednika njemačke kopnene vojske (Oberbefehlshaber des Heeres – OBdH), čime je bio nadređen svim ostalim aktivnim njemačkim generalima, osim onima Luftwaffe i SS-a. Godine 1940. dobio je i čin feldmaršala.

Walther von Brauchitsch pripadao je staroj plemićkoj obitelji koja je potjecala iz Šleske. Već je prema njegovom prezimenu očigledno da je ta plemićka obitelj potjecala iz područja sa slavenskim toponimima. Naime, Šleska je, kao izvorno područje obitelji von Brauchitsch, bila naseljena slavenskim stanovništvom, a i danas je gotovo u cijelosti dio Poljske.

Zanimljivo je da je otac Walthera von Brauchitscha bio ne samo aristokrat, nego i konjički general, zbog čega je već u djetinjstvu Walther imao visok društveni status u rodnom Berlinu. U Prvom svjetskom ratu sudjelovao je Walter u cijelom nizu bitaka na zapadnom bojištu, pri čemu je višestruko odlikovan. Generalom je postao oko dvije godine prije dolaska nacista na vlast u Njemačkoj. Zanimljivo je da se von Brauchitsch svojedobno bio vrlo bogato oženio, nasljednicom golemog zemljišnog posjeda koji je pokrivao navodno čak 120,000 hektara. Nakon smjene generala von Fritscha zbog namještene optužbe o homoseksualizmu, dobio je upravo von Brauchitsch položaj vrhovnog zapovjednika njemačke kopnene vojske. Ostao je na tom položaju do 1941. godine, kad se teško razbolio, a njemačka je vojska ujedno zaustavljena zimi ispred Moskve. Feldmaršal von Brauchitsch tada je smijenjen, a ostatak rata proveo je u mirovini, daleko od bojišta. Preminuo je 1948. godine u Hamburgu, ne dočekavši suđenje za ratne zločine.

Ostali događaji na današnji dan:
1009. – Razorena crkva Svetog Groba u Jeruzalemu
1356. – Najjači potres u povijesti Srednje Europe (kraj Basela)
1520. – Magellan otkrio prolaz do Tihog oceana
1685. – Revokacija Edikta iz Nantesa
1741. – Rođen Pierre Choderlos de Laclos (francuski književnik)
1748. – Mir u Aachenu (završen Rat za austrijsko naslijeđe)
1767. – Dovršena Mason-Dixon linija u SAD-u (važna granica između kolonija)
1775. – Od ropstva oslobođena prva crna osoba koja je objavila knjigu (Phillis Wheatley)
1797. – Mir u Campo Formiju između Francuske i Habsburške Monarhije
1851. – Objavljen roman Moby Dick autora Hermana Melvillea
1860. – Kraj Drugog opijumskog rata
1898. – SAD dobio otok Puerto Rico
1914. – Utemeljen katolički pokret Schönstatt u Njemačkoj
1922. – Osnovan BBC
1936. – Adolf Hitler objavio njemački 4-godišnji plan
1945. – Sovjeti dobili planove američkog nuklearnog oružja od špijuna
1977. – Ubijen njemački poslovni čovjek Hanns-Martin Schleyer
1989. – Smijenjen istočnonjemački vođa Erich Honecker
1991. – Mirovna konferencija u Haagu
2007. – Napad na pakistansku političarku Benazir Bhutto

Rođeni na današnji dan:
1405. – papa Pio II.
1547. – Justus Lipsius (flamanski humanist)
1663. – princ Eugen Savojski
1697. – Canaletto (talijanski slikar)
1741. – Pierre Choderlos de Laclos (francuski književnik)
1804 – Mongkut (sijamski kralj iz romana “Ana i kralj”)
1831. – njemački car Fridrik III.
1843. – Josip Eugen Tomić (hrvatski književnik)
1845. – Hermann Bollé (njemački arhitekt)
1859. – Henri Bergson (francuski filozof i nobelovac)
1873. – Ivanoe Bonomi (talijanski premijer)
1880. – Ze’ev Jabotinsky (izraelski general)
1892. – Pavle Gregorić (hrvatski političar)
1905. – Félix Houphouët-Boigny (političar iz Obale Bjelokosti)
1919. – Pierre Elliott Trudeau (kanadski političar)
1920. – Lujo Margetić (hrvatski povjesničar i akademik)
1925. – Ramiz Alia (albanski političar)
1926. – Chuck Berry (američki glazbenik)
1926. – Klaus Kinski (njemački glumac)
1929. – Violeta Chamorro (nikaragvanska političarka)
1935. – Peter Boyle (američki glumac)
1939. – Lee Harvey Oswald (navodni ubojica J. F. Kennedyja)
1956. – Martina Navrátilová (češko-američka tenisačica)
1960. – Jean-Claude Van Damme (belgijski glumac)
1984. – Lindsey Vonn (američka skijašica)

Umrli:
707. – papa Ivan VII.
1035. – Sancho III. od Navare
1101. – grof Hugo I. od Vermandoisa
1417. – papa Grgur XII.
1503. – papa Pio III.
1541. – Margareta Tudor
1558. – kraljica Marija od Ugarske
1570. – isusovački svećenik Manuel da Nóbrega
1646. – sv. Izak Jogues
1667. – etiopski car Fasilides
1678. – Jacob Jordaens
1744. – Sarah Churchill, vojvotkinja od Marlborougha
1770. – general John Manners, lord Granby
1871. – Charles Babbage
1865. – Henry John Temple, lord Palmerston
1886. – Philipp Franz von Siebold
1889. – Antonio Meucci
1893. – Charles Gounod
1911. – Alfred Binet
1921. – kralj Ludovik III. od Bavarske
1931. – Thomas Edison
1948. – Walther von Brauchitsch
1966. – Elizabeth Arden
1966. – S. S. Kresge
1973. – Leo Strauss
1977. – njemački terorist Andreas Baader
1978. – Ramón Mercader
1982. – Pierre Mendès France
1982. – Bess Truman
2004. – Ilija Džuvalekovski
2010. – Josip Vončina
2012. – Sylvia Kristel

Autor:dnevno
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.